Zbog svojih iznimnih prirodnih fenomena biljnog i životinjskog svijeta, Sjeverni Velebit je 1999. godine proglašen Nacionalnim parkom. Park je svojom površinom od 109km2 ispresjecan mnogobrojnim planinskim stazama od kojih je najpoznatija Premužićeva staza kojom je jedino moguć i dozvoljen prolazak posjetiteljima parka.

U izrazito veliko bogatstvo Velebita spadaju Flora i Fauna Nacionalnog parka. Na planini Velebit se nalazi oko 2700 biljnih vrsta, od čega u Nacionalnom parku ima preko 1500 biljnih vrsta. U Nacionalnom parku Sjeverni Velebit se nalazi i poznati botanički vrt "Visibaba" koji je smješten podno planinarskog doma "Zavižan" i koji posjetiteljima daje mogućnost da vide rijetke endemske vrste biljaka Parka.

Najveći udio biljnih zajednica zauzimaju šume, i to šume hrasta medunca, bijelog graba, te šume bukve i jele koje se prostiru na nadmorskim visinama od 1200 - 1400 metara.

Životinjski svijet Nacionalnog parka Sjeverni Velebit nije u tolikoj mjeri istražen. Poznato je da u Parku obitava veliki broj ptica (oko 180 vrsta), nekoliko velikih grabežljivaca, neke endemične vrste kao što je velebitska gušterica, te simbol Nacionalnog parka Veliki tetrijeb.

U parku Sjeverni Velebit postoje i mnogobrojni tragovi čovjeka kao što su crkvice, kapelice, bunari, suhozidovi i sl. koji svjedoče nekadašnjem prisustvu čovjeka. Neki od objekata od posebne važnosti u Parku su: planianrski zaselak Babrovača, planinarski stanovi Modrić i Glamočeva Duliba, kapelica Sv. Ante, kapelica u Dundović-padežu, Premužićeva planinarska staza...

Do Nacionalnog parka Sjeverni Velebit postoji nekoliko puteva, od kojih bi preporučili cestu iz smjera Otočca do Krasnog gdje se nalazi i sjedište Parka. Posjetiteljima se preporuča da sa sobom ponesu toplu odjeću, te dovoljno hrane i vode. Zabranjeno je svako uništavanje biljaka te uznemiravanje životinja u Parku u bilo kojem smislu.

Sve ostale detalje o nacionalnom parku Sjeverni Velebit možete pronaći na službenim stranicama parka.